PORODICA SKENDŽIĆ
Porodica Skendžić potiče iz područja oko Otočca — Škare, Turjanski, Ponori i Ličko Petrovo Selo. To je kraj poznat po izdržljivim, snažnim i postojanim ljudima koji su vekovima živeli u planinskim uslovima i očuvali tradiciju, identitet i radne navike.
Etimologija prezimena Skendžić potiče od stare reči „skendza“ ili „iskendži“, koja je označavala čvrst stisak, steg — čoveka snažnih ruku i snažnog karaktera. U starim ličkim i dalmatinskim govorima izraz „skendžati“ značio je „učvrstiti, stegnuti, ojačati“, ali i u prenesenom značenju: „biti odlučan, postojan, nepokolebljiv“. Prezime tako najverovatnije znači: „potomci čvrstog čoveka“ ili „oni koji stoje čvrsto i drže svoje“.
Skendžići su bili zemljoradnici, stočari, domaćini i zanatlije. U popisima su često opisivani kao ljudi „čvrste ruke“ i „pouzdanog rada“. Tokom 19. i 20. veka deo porodice se preselio u veće gradove, gde su nove generacije gradile obrazovanje, preduzetništvo i moderni porodični život.
Iako raseljeni širom regiona, Skendžići danas neguju iste temeljne vrednosti: čvrst karakter, radnu disciplinu, privrženost porodici i ponosno očuvanje identiteta.
Duboki koreni
Poreklo iz Like oblikovalo je generacije porodice Skendžić — snažne veze sa zemljom, tradicijom i nasleđem ostaju temelj identiteta.
Snaga tradicije
Značenje prezimena ukazuje na čvrstinu i pouzdanost. Upornost, radne navike i karakterna snaga prepoznatljivi su u svakoj grani porodice.
Od Like do savremenog života
Bez obzira na migracije tokom 19. i 20. veka, porodične vrednosti ostale su iste: privrženost, rad, obrazovanje i očuvanje identiteta.